<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Pričaonica - Priča počinje sa nama - Upoznavanje, dopisivanje, chat, forum, ljubav, seks, vesti, zabava</title>
	<atom:link href="http://www.pricaonica.org/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.pricaonica.org</link>
	<description>Priča počinje sa nama</description>
	<lastBuildDate>Mon, 06 Feb 2012 01:15:45 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3.1</generator>
		<item>
		<title>Sklonost prema slanom nastaje još u kolevci</title>
		<link>http://www.pricaonica.org/porodica/sklonost-prema-slanom-nastaje-jos-u-kolevci/</link>
		<comments>http://www.pricaonica.org/porodica/sklonost-prema-slanom-nastaje-jos-u-kolevci/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 19 Jan 2012 13:06:45 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sasa</dc:creator>
				<category><![CDATA[Porodica]]></category>
		<category><![CDATA[bebe]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[ishrana]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.pricaonica.org/?p=2281</guid>
		<description><![CDATA[Deca koja su se &#8222;upoznala&#8220; sa hranom kojoj je dodata so pre šestog meseca života, pokazuju veću sklonost ka slanoj hrani. Izlaganje različitim ukusima u najmlađem uzrastu oblikuje sklonost prema određenoj hrani, a istraživanje objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition otkriva da deca koja su se upoznala sa hranom kojoj je dodata so pre [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Deca koja su se &#8222;upoznala&#8220; sa hranom kojoj je dodata so pre šestog meseca života, pokazuju veću sklonost ka slanoj hrani.</strong></p>
<div><img src="http://www.mondo.rs/slike/vesti/002/310/v231097p0.jpg" alt="" width="488" height="316" /></div>
<p>Izlaganje različitim ukusima u najmlađem uzrastu oblikuje sklonost prema određenoj hrani, a istraživanje objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition otkriva da deca koja su se upoznala sa hranom kojoj je dodata so pre šestog meseca života, pokazuju veću sklonost ka slanoj hrani.</p>
<p>Ta deca su tokom sprovođenja testova sklonosti unosila 55 odsto više soli u odnosu na decu koja su se upoznala sa dosoljenom hranom u nešto kasnijem uzrastu.</p>
<p>Zdravstvene institucije konstantno upozoravaju populaciju na previsok unos soli, ističe dr Gari Bočemp, koji navodi da je jedan od razloga tome što odrasle osobe vrlo teško menjaju navike u hrani.</p>
<p><em>izvor:(Tanjug) </em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.pricaonica.org/porodica/sklonost-prema-slanom-nastaje-jos-u-kolevci/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Perhan i Azra ponovo u Centru &#8222;Sava&#8220;</title>
		<link>http://www.pricaonica.org/zabava/perhan-i-azra-ponovo-u-centru-sava/</link>
		<comments>http://www.pricaonica.org/zabava/perhan-i-azra-ponovo-u-centru-sava/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 19 Jan 2012 13:04:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sasa</dc:creator>
				<category><![CDATA[Poznate Ličnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Zabava]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.pricaonica.org/?p=2278</guid>
		<description><![CDATA[Opera Emira Kusturice &#8222;Dom za vešanje&#8220; biće izvedena u beogradskom Centru &#8222;Sava&#8220; 24. i 25. marta. Punk operu Emira Kusturice domaća publika je imala prilike premijerno da vidi prošle godine, a sada je ovaj muzičko-scenski spektakl ponovo zakazan za izvođenje i to 24. i 25. marta. Opera &#8222;Dom za vešanje&#8220;, nastala po istoimenom filmu slavnog reditelja, biće [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Opera Emira Kusturice &#8222;Dom za vešanje&#8220; biće izvedena u beogradskom Centru &#8222;Sava&#8220; 24. i 25. marta.</strong></p>
<div><img src="http://www.mondo.rs/slike/vesti/002/311/v231119p0.jpg" alt="" width="488" height="316" /></div>
<p>Punk operu Emira Kusturice domaća publika je imala prilike premijerno da vidi prošle godine, a sada je ovaj muzičko-scenski spektakl ponovo zakazan za izvođenje i to 24. i 25. marta.</p>
<p>Opera &#8222;Dom za vešanje&#8220;, nastala po istoimenom filmu slavnog reditelja, biće izvedena i u Makedoniji i Sloveniji, a u planu je gostovanje i u Rusiji.</p>
<p>Ova predstava, pod nazivom &#8222;Vreme Cigana&#8220; premijerno je izvedena 2007. godine u Parizu.</p>
<p>Glavne uloge u &#8222;Domu za vešanje&#8220; tumače Stevan Anđelković (Perhan), Milica Todorović (Azra), Nele Karajlić (Ahmed), Gorica Popović (Perhanova baka), a u ansamblu su još Ognjen Šućur, Mirjana Bizumić, Dejan Sparavalo, Stanko Tomić, Zlatko Sakulski, Nataša Tomić i drugi.</p>
<p><iframe width="500" height="375" src="http://www.youtube.com/embed/gK_RLxj3mbk?fs=1&#038;feature=oembed" frameborder="0" allowfullscreen></iframe></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.pricaonica.org/zabava/perhan-i-azra-ponovo-u-centru-sava/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dobre vesti za pivopije</title>
		<link>http://www.pricaonica.org/zdravlje/dobre-vesti-za-pivopije/</link>
		<comments>http://www.pricaonica.org/zdravlje/dobre-vesti-za-pivopije/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 19 Jan 2012 13:01:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sasa</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[pivo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.pricaonica.org/?p=2275</guid>
		<description><![CDATA[Pivo sadrži jedinjenje koje pozitivno utiče na dejstvo polnih hormona i štiti od raka dojke i raka prostate, tako da će protivnici pivopija morati malo da ustuknu. Naučnici Nemačkog centra za istraživanje raka u Hajdelbergu otkrili su da ksanthohumol, supstanca pronađena u hmelju, blokira pojačano dejstvo dva hormona &#8211; testosterona i estrogena i pomaže pri [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Pivo sadrži jedinjenje koje pozitivno utiče na dejstvo polnih hormona i štiti od raka dojke i raka prostate, tako da će protivnici pivopija morati malo da ustuknu.</strong></p>
<div><img src="http://www.mondo.rs/slike/vesti/002/311/v231103p0.jpg" alt="" width="488" height="316" /></div>
<p>Naučnici Nemačkog centra za istraživanje raka u Hajdelbergu otkrili su da ksanthohumol, supstanca pronađena u hmelju, blokira pojačano dejstvo dva hormona &#8211; testosterona i estrogena i pomaže pri blokadi proteina PSA koji podstiče širenje raka prostate.</p>
<p>Iako su naučnici do sada znali da ta supstanca pomaže pri blokadi estrogena, prvi put su otkrili da inhibira i muške polne hormone.</p>
<p>&#8222;Istraživanje je još u ranoj fazi, ali se nadamo da ćemo kroz testove dokazati da ksanthohumol usporava razvoj raka prostate&#8220;, kaže Klarisa Gerhauser iz Centra u Hajdelbergu.</p>
<p>Ako se delovanje ksanthohumola pokaže korisnim, on bi se mogao jednog dana prodavati kao lek protiv raka. Zato naučnici sugerišu svima koji planiraju da se od raka štite pivom, da bi bilo dobro da konzumiraju ona piva koja su bogatija ksanthohumolom.</p>
<p>Naučnici ukažuju, da bi se prepoznale te vrste piva, da hmelj pivu daje gorčinu, pa tako gorka piva sadrže više ksanthohumola.</p>
<p><em>izvor:(Tanjug) </em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.pricaonica.org/zdravlje/dobre-vesti-za-pivopije/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Čitanje isceljuje</title>
		<link>http://www.pricaonica.org/zdravlje/citanje-isceljuje/</link>
		<comments>http://www.pricaonica.org/zdravlje/citanje-isceljuje/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 19 Jan 2012 12:59:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sasa</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[citanje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.pricaonica.org/?p=2273</guid>
		<description><![CDATA[Još su stari Grci verovali u lekovitu moć čitanja i zato su uvek iznad vrata biblioteke stavljali natpis &#8222;Lekovito mesto za duše&#8220;&#8230; Osnovni koncept biblioterapije je da je čitanje lekovito iskustvo, i da književni izvori mogu pomoći u rešavanju složenih problema. Biblioterapija (terapija čitanjem) je izražajna terapija koja koristi odnos između pojedinca i sadržaja knjige, [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Još su stari Grci verovali u lekovitu moć čitanja i zato su uvek iznad vrata biblioteke stavljali natpis &#8222;Lekovito mesto za duše&#8220;&#8230; Osnovni koncept biblioterapije je da je čitanje lekovito iskustvo, i da književni izvori mogu pomoći u rešavanju složenih problema.</strong></p>
<div><img src="http://www.mondo.rs/slike/vesti/002/310/v231095p0.jpg" alt="" width="488" height="316" /></div>
<p>Biblioterapija (terapija čitanjem) je izražajna terapija koja koristi odnos između pojedinca i sadržaja knjige, poezije i drugih oblika pisanih reči, a najčešće se primenjuje uz terapiju pisanja.</p>
<p>Još su stari Grci verovali u lekovitu moć čitanja i zato su uvek iznad vrata biblioteke stavljali natpis &#8222;Lekovito mesto za duše&#8220;. Domaći portal &#8222;Zdravlje&#8220; navodi da je osnovni koncept biblioterapije da je čitanje lekovito iskustvo, i da književni izvori mogu pomoći u rešavanju složenih problema.</p>
<p>Kod dece biblioterapija može dobro da utiče na samopouzdanje, jer knjiga detetu može objasniti kako da se nosi sa stresom, razvija kreativnost i rešava probleme. Kod učenika se biblioterapija pokazala kao odlična pomoć kod zadirkivanja, ismevanja, strahova, seksualnih promena, teskobe i smrti bliskih osoba.</p>
<p>U većini slučajeva, biblioterapija se koristi kao dodatak tradicionalnoj psihoterapiji.</p>
<p>Kod onih koji se leče kognitivno-bihevioralnom terapijom biblioterapija svakom pacijentu pristupa na individualan način. Na primer, osoba koja pati od bulimije najvjerojatnije će dobiti za čitanje knjige koje opisuju njeno stanje, a takve informacije pomažu pacijentima da bolje razumeju razloge lečenja i da porade na promenama u svom ponašanju.</p>
<p>Biblioterapija se takođe primenjuje i kod mnogih vrsta psihičkih problema, a stručnjaci su ustanovili da je odlična za lečenje poremećaja ishrane, raspoloženja, straha od otvorenog prostora (agorafobije), alkohola, raznih vidova zavisnosti, stresa, anksioznosti&#8230; Ali, ovaj vid terapije najverovatnije neće biti efikasan kod ljudi koji pate od poremećaja misli, psihoze, ograničene intelektualne sposobnosti, disleksije ili aktivnog otpora na lečenje.</p>
<p>Za razliku od mnogih standardnih oblika psihoterapije, biblioterapeut ima pristup koji najčešće uključuje konkretne primere sa kojima se pacijent može poistovetiti. Stručnjaci ukazuju da biblioterapeut mora biti stabilna osoba, istinski zainteresovana za druge, sposobna da saoseća sa drugim ljudima, bez moralisanja, pretnji ili naređivanja.</p>
<p><em>izvor:(Tanjug)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.pricaonica.org/zdravlje/citanje-isceljuje/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ako želite bebu, &#8222;gađajte&#8220; februar</title>
		<link>http://www.pricaonica.org/zdravlje/ako-zelite-bebu-gadajte-februar/</link>
		<comments>http://www.pricaonica.org/zdravlje/ako-zelite-bebu-gadajte-februar/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 19 Jan 2012 12:57:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sasa</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[beba]]></category>
		<category><![CDATA[bebe]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.pricaonica.org/?p=2270</guid>
		<description><![CDATA[Prehlade su &#8222;zimske&#8220; boljke, polenske alergije &#8222;prolećne&#8220;, to je odavno poznato, ali doba godine utiče na naše zdravlje na mnogo neočekivanih načina&#8230; Pogledajte koje nam sve opasnosti prete tokom 12 meseci, ali i koji periodi povoljno utiču na zdravlje. Januar - U januaru se beleži porast broja pacijenata sa povišenim nivoom holesterola, problemima sa desnima, ali [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Prehlade su &#8222;zimske&#8220; boljke, polenske alergije &#8222;prolećne&#8220;, to je odavno poznato, ali doba godine utiče na naše zdravlje na mnogo neočekivanih načina&#8230; Pogledajte koje nam sve opasnosti prete tokom 12 meseci, ali i koji periodi povoljno utiču na zdravlje.</strong></p>
<div><img src="http://www.mondo.rs/slike/vesti/002/310/v231002p0.jpg" alt="" width="488" height="316" /></div>
<p><strong>Januar</strong> - U januaru se beleži porast broja pacijenata sa povišenim nivoom holesterola, problemima sa desnima, ali i veći broj smrtnih slučajeva.</p>
<p>Nivo lošeg holesterola i triglicerida (masti u krvi koje su povezane sa bolestima kardiovaskularnog sistema) vrhunac dostiže krajem decembra i u januaru, a najniži je u letnjim mesecima, zaključili su naučnici sa Harvarda. Ovo je bio predmet još jedne studije, a rezultati se poklapaju &#8211; u 22 odsto slučajeva će kod osoba kod kojih se tokom zime utvrdi prisustvo povišenog holesterola, u letnjim mesecima nalazi biti u granicama normale.</p>
<p>Razlog za ovakve rezultete nije definitivno utvrđen. Jedna teorija je da više temperature ili intenzivnije fizičke aktivnosti tokom leta povećavaju količinu plazme u krvotoku, što može &#8222;razrediti&#8220; koncentraciju holesterola u krvi.</p>
<p>Januar je i mesec sa najviše smrtnih slučajeva. U Velikoj Britaniji na primer, u januaru umire oko 250 odsto ljudi više nego u, recimo, avgustu. Ta razlika objašnjava se smanjenom otpornošću organizma do koje dolazi jer u zimskim mesecima opada broj T ćelija, koje su odgovorne za borbu protiv infekcija.</p>
<p>I problemi sa desnima izraženiji su u ovo doba godine, takođe zbog slabijeg imuniteta, piše &#8222;Dejli mejl&#8220;.</p>
<p><strong>Februar</strong> - U februaru se beleži najveći broj pacijenata sa odvajanjem retine (mrežnjače oka) od krvnih sudova koji je hrane. Ovo stanje je veoma ozbiljno, može da dovede do potpunog gubitka vida i mora se hitno lečiti.</p>
<p>Studija sprovedena u Velikoj Britaniji pokazala je da se početkom godine javlja za 40 odsto više slučajeva, a pretpostavlja se da je uzrok tome hladnoća koja tkivo čini osetljivijim.</p>
<p>Broj sprematozoida najveći je u februaru i martu, a zatim tokom godine opada da bi najniži bio u septembru.</p>
<p><strong>Mart</strong> - U martu se najčešće javljaju groznice na usnama. Kod osoba koje su im sklone registruje se još jedan &#8222;pik&#8220; tokom godine, u avgustu mesecu. Pretpostavlja se da je razlog povećanju broja slučajeva u martu pad imuniteta, a u avgustu do toga dovodi izloženost jakom suncu koje takođe utiče na imunitet.</p>
<p>Ali, mart je jedan od &#8222;najbezbednijih&#8220; meseci u godini za operacije.</p>
<p>Pacijenti operisani u proleće imaju najviše šansi da prežive intervenciju, a brže se i oporavljaju. Višegodišnja studija u kojoj su analizirani rezultati operacija skoro 200.000 pacijenata obolelih od raka pluća pokazala je da najbolju stopu preživljavanja imaju pacijenti operisani u proleće.</p>
<p><strong>April</strong> - U aprilu se češće javlja specifičan tip glavobolje koja dolazi u ciklusima. Iznenada se pojavljuju jaki bolovi u jednoj strani glave, često praćeni curenjem iz nosa i pojačanim suzama na odgovarajućoj strani lica.</p>
<p>Ovaj tip glavobolje povezan je sa radom hipotalamusa, regijom mozga koja kontroliše biološki časovnih i promene u nivou hormona.</p>
<p><strong>Maj</strong> - U maju se pogoršavaju slučajevi zapaljenskih bolesti creva, a često se vraća i multipla skleroza.<br />
Simptomi sindroma iritabilnog creva kao što su dijareja i opstipacija takođe su češći u proleće i leto, kao i simptomi pacijenata sa Kronovom bolešću, a šanse da čir &#8222;proradi&#8220; više su za 27 odsto.</p>
<p><strong>Jun</strong> - U junu je krvni pritisak na najnižem nivou u toku godine.</p>
<p>Istraživanje koje su sproveli francuski lekari analizirajući rezultate 8.800 osoba, pokazalo je da je krvni pritisak viši zimi nego leti, a da su vrednosti najniže u junu mesecu. Jedno od mogućih objašnjenja je da vitamin D kojeg leti ima u izobilju aktivira hormone koji regulišu krvni pritisak.</p>
<p><strong>Jul</strong> - U julu raste broj slučajeva upale slepog creva. Istraživanje sprovedeno u Italiji pokazalo je da su u ovom mesecu najčešće operacije slepog creva.</p>
<p><strong>Avgust</strong> - Nivoi specifičnog PSA antigena povezani sa oboljenjima prostate najviši su u avgustu, što je najverovatnije povezano sa vitaminom D.</p>
<p>Takođe, pacijenti kod kojih je kancer dijagnostikovan u leto i ranu jesen imaju najviše šansi za oporavak, pokazala je studija sprovedena u Velikoj Britaniji. Sunčeva svetlost je od presudne važnosti za proizvodnju vitamina D, a rezultati istraživanja ukazuju da bi to moglo da bude od presudnog značaja za usporavanje i zaustavljanje rasta tumora.</p>
<p><strong>Septembar</strong> - U septembru se pogoršavaju simpromi astme. Dečje bolnice beleže najveći broj slučajeva astme tokom četiri nedelje septembra, što se dovodi u vezu sa početkom školske godine i većom izloženošću alergenima kao što je na primer prašina.</p>
<p><strong>Oktobar</strong> - Pogoršavaju se simtomi osoba koje pate od čira, kao i slučajevi artritisa i akni.</p>
<p>Najviše pacijenata završi u bolnici zbog čira u oktobru, a tokom ovog meseca se postavi i najviše dijagnoza reumatoidnog artritisa. Kod pacijenata kod kojih je dijagnoza postavljena ranije simptomi se pogoršavaju, najverovatnije zbog promena u funkcionisanju imunog sistema.</p>
<p><strong>Novembar</strong> - U novembru se pogoršava stanje osoba koje pate od plućnih bolesti i psorijaze, a kod žena koje su se porodile tokom prethodna tri meseca postporođajna depresija javlja se dva puta češće.</p>
<p><strong>Decembar</strong> - U decembru su najveće šanse da &#8222;zakačite&#8220; neki kašalj, a u ovom mesecu raste i broj prevremenih porođaja.</p>
<p><em>izvor:(MONDO)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.pricaonica.org/zdravlje/ako-zelite-bebu-gadajte-februar/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Duhovitost je ok, ali za lepotom žudimo</title>
		<link>http://www.pricaonica.org/ljubav-i-seks/duhovitost-je-ok-ali-za-lepotom-zudimo/</link>
		<comments>http://www.pricaonica.org/ljubav-i-seks/duhovitost-je-ok-ali-za-lepotom-zudimo/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 17 Jan 2012 15:58:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sasa</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ljubav i Seks]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.pricaonica.org/?p=2258</guid>
		<description><![CDATA[Bez obzira na to što svi čeznemo za nekim pametnim i duhovitim, sa kim ćemo moći da se smejemo i na koga ćemo moći da se oslonimo, na tu listu naša podsvest dodaje još jednu osobinu: seksepil. Ono što obično kažete kada vas neko pita kakvog biste partnera voleli da imate ne poklapa se baš [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Bez obzira na to što svi čeznemo za nekim pametnim i duhovitim, sa kim ćemo moći da se smejemo i na koga ćemo moći da se oslonimo, na tu listu naša podsvest dodaje još jednu osobinu: seksepil.</strong></p>
<div><img src="http://www.mondo.rs/slike/vesti/002/304/v230418p0.jpg" alt="" width="488" height="316" /></div>
<p>Ono što obično kažete kada vas neko pita kakvog biste partnera voleli da imate ne poklapa se baš u potpunosti sa onim što zapravo želite&#8230;</p>
<p>Bez obzira na to što svi čeznemo za nekim pametnim i duhovitim, sa kim ćemo moći da se smejemo i na koga ćemo moći da se oslonimo, na tu listu naša podsvest dodaje još jednu osobinu: seksepil. I iako to ljudi nerado izgovaraju naglas, svi zapravo želimo seksi devojku ili dobrog frajera pored sebe. (Koji će naravno uz to biti fini i romantični.)</p>
<p>Ovo važi i za žene i za muškarce, utvrdili su psiholozi, a prenosi &#8222;Foks njuz&#8220;.</p>
<p>&#8222;Ljudi će bez razmišljanja reći koje kvalitete žele da ima njihov partner, ali realnost je malo drugačija&#8220;, kaže psiholog Eli Finkel sa Nortvestern univerziteta.</p>
<p>Analiza rezultata istraživanja pokazala je da je teorija jedno, ali da se pomalo razlikuje od prakse, to jest od onoga što očekujemo od ljudi kad ih sretnemo u stvarnom životu.</p>
<p>U nekoliko različitih faza istraživanja ispitanici su rešavali testove u kojima je među ponuđenim odgovorima bilo i onih dvosmislenih, kao i nekih koji su bili prave igre reči. Cilj je bio da se psihološkim &#8222;trikovima&#8220; ispitanici navedu da odgovore šta im je zaista važno, iskreno, a ne da napišu ono što misle da se od njih očekuje.</p>
<p>Niko ne laže kad kaže da mu je važno da potencijalni partner bude dobar, pametan, nežan, iskren i romantičan, ali prvo što poželimo kada razmišljamo o tome sa kime bismo želeli da budemo u vezi je da ta osoba bude &#8211; lepa i privlačna.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.pricaonica.org/ljubav-i-seks/duhovitost-je-ok-ali-za-lepotom-zudimo/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Svaka čast mladoženja!</title>
		<link>http://www.pricaonica.org/ludi-svet/svaka-cast-mladozenja/</link>
		<comments>http://www.pricaonica.org/ludi-svet/svaka-cast-mladozenja/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 17 Jan 2012 15:57:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sasa</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ludi Svet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.pricaonica.org/?p=2256</guid>
		<description><![CDATA[Na YouTube postavljen snimak mladoženje koji je za &#8222;prvi ples&#8220; izabrao kuma, drugare i Džastina Bibera Snimak razigranog mladoženje Brajana sa Floride snimljen je pre nekog vremena, ali je postao Internet hit onog trenutka kada je Džastin Biber &#8222;natrčao&#8220; na klip, i objavio ga na svom Twitteru uz poruku &#8222;svaka čast, čestitam mladencima&#8220;. Iako mladoženja [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Na YouTube postavljen snimak mladoženje koji je za &#8222;prvi ples&#8220; izabrao kuma, drugare i Džastina Bibera</strong></p>
<div><img src="http://www.mondo.rs/slike/vesti/002/307/v230787p0.jpg" alt="" width="488" height="316" /></div>
<p>Snimak razigranog mladoženje Brajana sa Floride snimljen je pre nekog vremena, ali je postao Internet hit onog trenutka kada je Džastin Biber &#8222;natrčao&#8220; na klip, i objavio ga na svom Twitteru uz poruku &#8222;svaka čast, čestitam mladencima&#8220;.</p>
<p>Iako mladoženja iz videa, bar po imitiranju pokreta i izgleda tinejdž zvezde i ne deluje kao Biberov fan, treba mu čestitati na iznenađenju koje je priredio i svojoj izabranici i svatovima.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.pricaonica.org/ludi-svet/svaka-cast-mladozenja/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Planirate bebu? Jedite ribu</title>
		<link>http://www.pricaonica.org/porodica/planirate-bebu-jedite-ribu/</link>
		<comments>http://www.pricaonica.org/porodica/planirate-bebu-jedite-ribu/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 17 Jan 2012 11:50:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sasa</dc:creator>
				<category><![CDATA[Porodica]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.pricaonica.org/?p=2252</guid>
		<description><![CDATA[Omega 3 masne kiseline kojima je riba bogata neophodne su za pravilno formiranje spermatozoida. Konzumiranje ribe može da bude korisno po spermatozoide, jer je ona bogata masnim kiselinama omega 3 koje u velikoj meri poboljšavaju kvalitet sperme, pokazali su rezultati istraživanja grupe naučnika s Univerziteta u Ilinoisu. Naučnici su naveli da je glava spermatozoida prekrivena [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Omega 3 masne kiseline kojima je riba bogata neophodne su za pravilno formiranje spermatozoida.</strong></p>
<div><img src="http://www.mondo.rs/slike/vesti/002/307/v230799p0.jpg" alt="" width="488" height="316" /></div>
<p>Konzumiranje ribe može da bude korisno po spermatozoide, jer je ona bogata masnim kiselinama omega 3 koje u velikoj meri poboljšavaju kvalitet sperme, pokazali su rezultati istraživanja grupe naučnika s Univerziteta u Ilinoisu.</p>
<p>Naučnici su naveli da je glava spermatozoida prekrivena membranom bogatorm enzimima sa važnom ulogom u oplodnji , ali da su za formiranje te membrane i ostatka tela spermatozoida potrebne omega 3 masne kiseline koje su prisutne pre svega u ribi.</p>
<p>Mušku plodnost poboljšavaju i namirnice kao što su prirodni jogurt, orasi, brokoli, špargle ili indijski krompir, preneli su francuski mediji.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.pricaonica.org/porodica/planirate-bebu-jedite-ribu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Facebook 2012: Kad bi korisnik bio dolar&#8230;</title>
		<link>http://www.pricaonica.org/it-svet/facebook-2012-kad-bi-korisnik-bio-dolar/</link>
		<comments>http://www.pricaonica.org/it-svet/facebook-2012-kad-bi-korisnik-bio-dolar/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 17 Jan 2012 10:49:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sasa</dc:creator>
				<category><![CDATA[IT Svet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.pricaonica.org/?p=2245</guid>
		<description><![CDATA[Godina pred nama biće velika godina za Facebook. Očekuje se da će broj korisnika do avgusta dostići milijardu, a kada kompanija izađe na berzu, što je najavljeno za prvu polovinu godine, vrednost akcija mogla bi da premaši sto milijardi dolara. Na F8 razvojnoj konferenciji održanoj u septembru saopšteno je, između ostalog, da je broj korisnika [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Godina pred nama biće velika godina za Facebook. Očekuje se da će broj korisnika do avgusta dostići milijardu, a kada kompanija izađe na berzu, što je najavljeno za prvu polovinu godine, vrednost akcija mogla bi da premaši sto milijardi dolara.</strong></p>
<div><img src="http://www.mondo.rs/slike/vesti/002/307/v230744p0.jpg" alt="" /></div>
<p>Na F8 razvojnoj konferenciji održanoj u septembru saopšteno je, između ostalog, da je broj korisnika dostigao 800 miliona. Procene eksperata iCrossinga, kompanije koja se bavi analizom trendova na Internetu, su da će milijarditi korisnik otvoriti profil na Facebooku u avgustu ove godine, tačnije 12. avgusta, piše PCWorld.</p>
<p>Iz iCrossinga kažu da iako rast Facebooka usporava u razvijenim zemljama, naročito u Americi i Velikoj Britaniji, ubrzani rast broja korisnika u ostatku sveta to nadoknađuje. Prema podacima iCrossinga, tokom proteklih devet meseci 14 miliona Indijaca i sedam miliona korisnika iz Brazila otvorilo je profil na Facebooku.</p>
<p>O društvenim mrežama i njihovom doprinosu savremenoj civilizaciji može se diskutovati, ali se mora priznati da je milijardu korisnika na jednoj od njih impresivan broj.</p>
<p>Da stavimo brojeve u drugačiju perspektivu: Sa milijardu korisnika, Facebook će imati treću najbrojniju &#8222;populaciju&#8220; na svetu, posle Kine i Indije, i tri puta više korisnika nego što Amerika ima stanovnika. Ili ovako &#8211; franšiza McDonald’s milijardu hamburgera proda za deset godina, a Facebook je nadohvat tolikog broja korisnika posle osam godina postojanja.</p>
<p>Ako uzmete da svaki korisnik &#8222;vredi&#8220; dolar, Facebook bi imao godišnji &#8222;prihod&#8220; 20.000 puta veći od onog koje ima prosečno američko domaćinstvo.</p>
<p>Kad bi svaki korisnik &#8222;vredeo&#8220; 1,6 kilometara (jednu milju), Facebook bi ih imao dovoljno da ode do Meseca i nazad&#8230; i to 4.000 puta. Ako bi korisnici bili sekunde, Facebook bi imao gotovo 32 godine &#8222;akumuliranog&#8220; vremena&#8230;</p>
<p>Na osnovu sadašnje procenjene vrednosti kompanije koja iznosi oko 17,5 milijardi dolara, svaki korisnik Marku Cukerbergu &#8222;vredi&#8220; oko 22 dolara, a ako se taj odnos zadrži, ove godine osnivač Facebooka biće bogatiji za četiri milijarde dolara.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.pricaonica.org/it-svet/facebook-2012-kad-bi-korisnik-bio-dolar/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ovo je prostor za vašu reklamu!</title>
		<link>http://www.pricaonica.org/ludi-svet/ovo-je-prostor-za-vasu-reklamu/</link>
		<comments>http://www.pricaonica.org/ludi-svet/ovo-je-prostor-za-vasu-reklamu/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 16 Jan 2012 14:07:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sasa</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ludi Svet]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.pricaonica.org/?p=2238</guid>
		<description><![CDATA[Jedna devojka sa Novog Zelanda ponudila je svoju guzu kao reklamni prostor. Tina Beznek (23) na Internetu je objavila da nudi svoju zadnjicu kao reklamni prostor onome ko najviše plati. Na ovaj neobičan korak odlučila se zbog teške finansijske situacije, pošto je izgubila posao i ne može da plati račune. Tina planira da slogan ili [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Jedna devojka sa Novog Zelanda ponudila je svoju guzu kao reklamni prostor.</strong></p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-2239" title="v230657p0[1]" src="http://www.pricaonica.org/wp-content/uploads/2012/01/v230657p01.jpg" alt="" width="610" height="395" /></p>
<p>Tina Beznek (23) na Internetu je objavila da nudi svoju zadnjicu kao reklamni prostor onome ko najviše plati. Na ovaj neobičan korak odlučila se zbog teške finansijske situacije, pošto je izgubila posao i ne može da plati račune.</p>
<p>Tina planira da slogan ili objavu naplati što više može, a zatim da angažuje profesionalnog majstora da joj to istetovira na zadnjici.</p>
<p>Za samo nekoliko dana, Beznekova je bila &#8222;zatrpana&#8220; ponudama, od kojih je za sada najviša 10.000 novozelandskih dolara (oko 6.160 evra).</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.pricaonica.org/ludi-svet/ovo-je-prostor-za-vasu-reklamu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

